Probiotici i njihov učinak na zdravlje ljudi posljednjih godina intenzivno zaokuplja liječnike i znanstvenike – i to s razlogom. Dosadašnji rezultati opsežnih istraživanja pokazuju iznimno velik potencijal probiotika u prevenciji i zaštiti zdravlja.Dok je njihov pozitivan učinak na zdravlje nepobitan, uzimanju probiotika potrebno je pristupiti informirano. Tek tada je moguće ispuniti njihov potencijal i osigurati najbolje rezultate.Saznajte što probiotici mogu učiniti za vaše zdravlje i na što obratiti pozornost prije nego što ih počnete konzumirati kroz pet najčešćih pitanja!

Što su probiotici?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju blagotvoran učinak na naš organizam kada ih unosimo u dovoljnoj količini.

Zovemo ih i dobrim bakterijama, a liječnici i znanstvenici slažu se da probiotici imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje probavnog sustava i cjelokupnog organizma.

U kojem god ih obliku unosili u organizam, oni živi moraju stići do debelog crijeva. Ondje odrađuju svoj posao – održavanje pozitivne ravnoteže između “dobrih” i “loših” bakterija u crijevima.Ukoliko u crijevima prevladaju loše, patogene bakterije, ta je ravnoteža narušena. Tada se mogu javiti razni probavni poremećaji i bolesti, autoimune bolesti i alergije. Poremećaji u ravnoteži crijevne mikroflore (crijevni mikrobiom) mogu se javiti uslijed uzimanja lijekova, stresa, loših prehrambenih navika, bolesti ili prekomjernog konzumiranja alkohola.

No probiotici dokazano sprječavaju vezanje patogenih bakterija i suzbijaju njihov rast u crijevima. Uz to, potiču prirodnu crijevnu imunosnu funkciju, te u konačnici osnažuju imunitet i poboljšavaju imunološki odgovor organizma na upale i brojne bolesti – ne samo crijeva, već i cijelog organizma.

Gdje pronaći probiotike?

Danas se o probioticima i njihovom učinku na zdravlje organizma mnogo govori. Moguće ih je naći gotovo svugdje – od jogurta i čokoladica, do sirupa i kozmetike.No, prije nego ih počnete konzumirati, sjetite se da su probiotici živi mikroorganizmi. To znači da medij u kojem se probiotici nalaze mora osigurati adekvatne uvjete za njihov život. Probiotici ondje moraju moći preživjeti jer u protivnom neće djelovati jednom kada ih unesemo u organizam.Najsigurniji izbor su pripravci probiotika koje možemo nabaviti u ljekarni. U tom slučaju proizvođač jamči da je osigurao adekvatne uvjete za preživljavanje mikroorganizama. Osim toga, na takvim je proizvodima dostupan detaljan pregled mikroorganizama koje pripravak sadrži, kao i njihova količina.Nikako ne treba zanemariti ni fermentirane namirnice kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, tempeh, kimchi, kombucha i drugi.

Kada su probiotici otkriveni?

Iako je pojam probiotika u kontekstu u kojem ga danas koristimo definiran tek prije dvadesetak godina, njihovo blagotvorno djelovanje poznato je tisućljećima u raznim civilizacijama. Sjetite se i sami svojih baka i djedova koji su se kleli u tajnu svoga zdravlja – rasol (sok od kiselog kupusa).Pažnju znanosti probiotici su privukli tek početkom 20. stoljeća. Davne 1907. godine, nobelovac Eli Mečnikov dugovječnost bugarskih seljaka pripisao je konzumaciji kefira koji sadrži probiotik Lactobacillus bulgaricus. Mečnikov je začetnik ideje u medicini kako optimizacijom crijevnog mikrobioma možemo produljiti naš životni vijek. Svoje je teze sažeo u radu “Produljenje života: optimistične studije”. Stoga ga danas zovemo “ocem probiotika”.Koji su blagotvorni učinci probiotika?Dati jednostavan odgovor na ovo pitanje bilo bi krajnje neozbiljno. Do danas je poznato preko 500 probiotičkih vrsta. Svaka ima posebna svojstva i benefite na zdravlje pojedinca, s obzirom na njegov jedinstveni crijevni mikrobiom.Primjerice, Lactobacillus rhamnsosus ima antikarcinogena, E. coli Nissle ima analgetska svojstva, a Lactobacillus plantarum s druge strane ima kozmetička svojstva, te usporava starenje kože.Svaki je probiotik zapravo vrsta mikroorganizama za sebe i kao takvi ne mogu svi odraditi sve. Dakako, mnoge vrste probiotika imaju sinergijsko djelovanje, s pozitivnim učinkom na crijevni mikrobiom, crijevnu stijenku i protuupalnim djelovanjem.No, uzmemo li obzir ono što znamo o probioticima, možda ne treba pitati što sve probiotici mogu učiniti za nas, nego samo odabrati probiotik koji odgovara nama.Koji probiotik je najbolji?Odgovor na ovo pitanje nemoguće je dati bez konzultacija i individualnog pristupa liječnika s naglaskom na vaše dotadašnje zdravstveno stanje i navike. Pri izboru probiotika potrebno je dobro procijeniti zašto se inicijalno započinje terapija probiotikom. Dodatno, potrebno je ispitati u kojem obliku probiotik želite unositi u organizam.Niz je pitanja o kojima treba voditi računa kako bi terapija probiotikom bila sigurna i učinkovita. Stoga je važno posavjetovati se sa stručnom osobom koja će vam, s obzirom na vaše tegobe i ciljeve, moći preporučiti probiotik po vašoj mjeri.Analiza crijevnog mikrobioma izvrsna je polazišna točka da svoje zdravlje sagledate iz nove perspektive i, između ostalog, saznate koji je probiotik najbolji za vas i vaše zdravstveno stanje.Javite nam se s povjerenjem!