Krajnji cilj svih istraživanja o crijevnom mikrobiomu je definicija „dobrog“, odnosno kvalitetnog crijevnog mikrobioma. Iako postoji konzensus oko toga što čini kvalitetan crijevni mikrobiom, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni kvantitativni odnosi između zastupljenih bakterijskih vrsta unutar takvog jednog kvalitetnog crijevnog mikrobioma.To znači kako, za razliku od rutinskih krvnih pretraga, ne postoji raspon referentnih vrijednosti određenih bakterijskih vrsta u crijevnom mikrobiomu na temelju kojeg bi se moglo zaključiti je li nečiji crijevni mikrobiom dobar ili nije. Stoga se među znanstvenicima još uvijek vode rasprave o udjelima bakterijskih vrsta u crijevnom mikrobiomu koji se mogu smatrati povišenim ili sniženim.Definirati „dobar“ crijevni mikrobiom iznimno je složeno, no ključno je da je svaki dobar crijevni mikrobiom:

• raznolik (što više bakterija u crijevnom mikrobiomu, to više funkcija crijevni mikrobiom može obavljati)

• uravnotežen (poželjno je imati približno idealan omjer glavnih bakterijskih skupina)

• funkcionalan (neke od funkcija crijevnog mikrobioma su regulacija metabolizma, imunosti, živčanog sustava, hormona…)

  
  

  Kako stvoriti, odnosno održavati „dobar“ crijevni mikrobiom još je složenije. Zastupljenost bakterijskih vrsta, njihov udio i međusobni kvantitativni odnos u crijevnom mikrobiomu ovisi o golemom broju čimbenika. Iznimno je teško istražiti kako jedan izolirani čimbenik može utjecati na prisutnost određene bakterije unutar crijeva.

  No jedno je sigurno – prehranom ćete najbrže i najučinkovitije utjecati na brojnost pojedinih sojeva crijevnih bakterija.

Cilj istraživanja Bilje vs. Beštije

Stoga smo kao jedina tvrtka u ovom dijelu Europe specijalizirana za analizu i istraživanje crijevnog mikrobioma odlučili istražiti koliko prehrambeni ekstremi utječu na sastav crijevnog mikrobioma, odnosno koliko odabir prehrane može promijeniti nečiji crijevni mikrobiom i na koji način. Ovakva i slična saznanja i informacije koristimo u svakodnevnom kontaktu s našim pacijentima kako bismo im ponudili širi i drugačiji pristup zdravlju i skrojili personalizirane preporuke i planove prehrane, ovisno o njihovom cilju i crijevnom mikrobiomu kakvog imaju.U nastavku teksta saznat ćete što zapravo znači imati „dobar“, odnosno kvalitetan crijevni mikrobiom, koliko crijevni mikrobiom može varirati s obzirom na prehranu, te glavne razlike u crijevnim mikrobiomima jedne veganke, odnosno osobe koja svoju prehranu bazira isključivo na biljnim namirnicama i carnivorea, odnosno osobe koja jede isključivo meso i namirnice životinjskog podrijetla.Osobe čije smo crijevne mikrobiome analizirali i uspoređivali dijametralno su suprotnih prehrambenih navika – ono što carnivore konzumira, vegan ne konzumira i obrnuto. Možemo li reći da jedna od te dvije skupine ima „bolji“ crijevni mikrobiom?

Zagrijavanje – krvna slika i analiza zdravstvenog stanja

Analizi crijevnog mikrobioma predstavnika obaju timova prethodila je analiza krvne slike, odnosno rutinskih laboratorijskih pretraga koje se provode kako bi se provjerilo nečije zdravstveno stanje.Kao prvi korak, ispitanici su vagani na posebnoj vagi koja pored tjelesne mase može procijeniti udjele masnog i mišićnog tkiva. Oba ispitanika imala su sastav tijela koji bi odgovarao sportskoj građi: iznadprosječne udjele mišićnog tkiva i ispodprosječne udjele masnog tkiva.Iz uzoraka krvi i urina učinjena je krvna slika te je određen niz parametara metabolizma, jetrene i bubrežne funkcije.Pretpostavljali smo kako će predstavnik tima Beštije zbog povećanog unosa životinjskih masti i proteina imati povećane vrijednosti kolesterola i urata, a predstavnik tima Bilje vitamina.

Laboratorijske pretrage

Rezultati laboratorijskih pretraga iz uzoraka krvi i urina nisu ukazivali ni na kakve abnormalnosti ni kod predstavnika tima Bilje, ni kod predstavnika tima Beštije. Oba ispitanika imala su uredne vrijednosti ukupnog, HDL i LDL kolesterola, iako je tim Beštije imao relativno više vrijednosti.Zanimljive su razlike po pitanju vitamina. Dok je predstavnik tima Beštije u krvi imao veće razine vitamina D i B12, predstavnik tima Bilje imao je dvostruko veće vrijednosti koncentracije folne kiseline u krvi.To znači kako metabolički putevi bakterija zastupljenih u crijevnom mikrobiomu (mnogo više nego sama hrana koja se konzumira) utječu na sintezu i proizvodnju vitamina u crijevima.Budući da ispitanik koji konzumira isključivo meso i namirnice životinjskog podrijetla gotovo uopće u tijelo ne unosi ugljikohidrate, njegov urin sadrži ketonska tijela te je nižeg pH. To nam govori kako se njegov organizam nalazi u ketozi, odnosno stanju metabolizma kada energiju ne crpi iz ugljikohidrata, već iz masti.Osim toga, mnoštvo je tu i drugih zanimljivih razlika koje su očito uvjetovane prehrambenim navikama. To su, primjerice, veće razine kreatina i urata kod tima Beštije zbog unosa životinjskih proizvoda.Razine hormona kortizola i TSH nije zahvalno komentirati zbog spolnih razlika.

Dakako, bilo bi dobro ponoviti sve ove laboratorijske pretrage kako bismo sa sigurnošću mogli odrediti koje su razlike uvjetovane prehrambenim odlukama, a koje nekim drugim čimbenicima kao što su dob, spol ili suplementacija, odnosno uzimanje dodataka prehrani.Istražili smo i metabolizam glukoze ispitanika kroz kontinuirano praćenje razina glukoze u krvi.Oba predstavnika su tijekom nekoliko dana nosila uređaj za praćenje razine glukoze u krvi na koži. Pregledom podataka ustanovili smo da su, kako smo i očekivali, vrijednosti glukoze bile u prosjeku niže kod predstavnika tima Beštije nego kod tima Bilje. No nisu uočene redovite abnormalnosti u smislu hiper ili hipoglikemije koje bi upućivale na eventualni poremećaj metabolizma glukoze u tijelu.Iz laboratorijskih pretraga i mjerenja glukoze mogli smo zaključiti kako se i kod jednog i drugog predstavnika radi o relativno metabolički zdravim ljudima. Jedine razlike uvjetovane razlikama u prehrani koje smo ovim metodama otkrili su ketoza kod predstavnika tima Beštije te određene razlike u koncentracijama određenih vitamina.

Carnivore i vegan – karakteristike crijevnih mikrobiomaNakon što smo analizirali krvne slike naših ispitanika, bili smo spremni otkriti odgovor na ključno pitanje. Kakvi su njihovi crijevni mikrobiomi i koje su osnovne razlike među njima?Budući da  se radi o velikom broju podataka, rezultate smo usporedili po trima glavnim stavkama koje određuju kvalitetu crijevnog mikrobioma. To su raznolikost, uravnoteženost te funkcionalnost.

Runda 1 – Raznolikost

Zanimljivo je kako je raznolikost oba crijevnog mikrobioma prilično slična. Iako smo kod tima Bilje očekivali kako će imati visoku bioraznolikost zbog bogatog unosa vlakana, polifenola i drugih prebiotika kroz vegansku prehranu, bili smo iznenađeni rezultatom tima Beštije.Bioraznolikost bakterijskih vrsta u crijevnom mikrobiomu carnivorea i vegana izražena Shannon-indeksom razlikovala se za samo nekoliko posto. Raznolikost crijevnog mikrobioma tima Beštije bila je 71,65%, a tima Bilje: 78,85%.Izgleda kako Team Beštije, unatoč tome što ne unosi ni približnu količinu vlakna koja se preporuča (min. 50 g dnevno), ima relativno raznolik crijevni mikrobiom. On je raznolikiji nego, primjerice, crijevni mikrobiom nekih naših pacijenata koji se hrane plant-based ili čak vegetarijanskom prehranom.

Runda 2 – Uravnoteženost

Uravnoteženost je, pak, značajno bolja kod tima Bilje. Glavna mjera uravnoteženosti crijevnog mikrobioma je omjer relativnih udjela dvaju glavnih bakterijskih koljena koji zajedno čine 90 posto crijevne mikroflore – Firmicutes i Bacteroidetes.Smatra se kako je omjer od oko 3 pokazatelj uravnoteženog crijevog mikrobioma (npr. 60 posto Firmicutes, 20 posto Bacteroidetes). Budući da je Team Bilje imao F/B omjer od 2,88, a Team Beštije od 6,64, možemo zaključiti kako je zbog većeg relativnog udjela koljena Bacteroidetes mikrobiom Team Bilje ipak uravnoteženiji.U prilog tome govori i činjenica da je kod tima Beštija indeks, odnosno zastupljenost Proteobacteria, jednog koljena u koje spada mnoštvo proupalnih bakterija, odnosno onih koji potiču upalu, dvostruko veći nego kod tima Bilje.Izgleda kako se unos vlakana, polifenola i drugih biljnih prebiotika najviše očituje po pitanju uravnoteženosti crijevnog mikrobioma.

Usporedba udjela 20 najrazličitijih rodova

Runda 3 – Funkcionalnost

No kakva je funkcionalnost? Mogu li oba mikrobioma proizvoditi sve što je potrebno domaćinu? Ostaje li Team Beštije u zaostatku?Pregledom bakterijskih rodova zastupljenih u crijevnim mikrobiomima predstavnika tima Bilje i tima Beštije, postaje vrlo očito kako su razlike između ova dva mikrobioma goleme.I dok jednih bakterija u jednom mikrobiomu ima napretek, u drugom ih u potpunosti nedostaje. Primjerice, rod bakterija Catenibacterium u crijevnom mikrobiomu carnivorea zastupljen je s 4,57%, dok ga u crijevnom mikrobiomu vegana gotovo da nema.Slično, ali i obrnuto vrijedi za jako puno rodova. Tek 39 (od ukupno 229 bakterijskih rodova koje smo analizom crijevnog mikrobioma zatekli kod predstavnika timova Bilje i Beštije) ima sličnu zastupljenost u oba predstavnika koja je unutar jedne decimale.Stoga je potpuno razumljivo kako se funkcionalnost crijevnog mikrobioma jednog i drugog predstavnika drastično razlikuje.

Usporedba udjela najrazličitijih metaboličkih puteva

Presuda – čiji crijevni mikrobiom je „bolji“?Interpretacijom rezultata analize crijevnog mikrobioma carnivorea i vegana postaje jasno kako oboje posjeduju mikrobiom s funkcijama koji ovaj drugi uopće nema.Kod predstavnika tima Beštija u crijevnom mikrobiomu dominiraju bakterije s metabolitičkim putevima koji su povezani s metabolizmom aminokiselina (kojih kod tima Bilje uopće nema), dok crijevni mikrobiom tima Bilje kroz različite metaboličke puteve može metabolizirati derivate klorofila, što crijevni mikrobiom carnivorea ne može. A to je tek pregled metaboličkih puteva koji su najrazličitiji.Jasno je kako se crijevni mikrobiom i jednog i drugog predstavnika jako dobro prilagodio metabolizmu namirnica koje se najčešće konzumiraju. Oba mikrobioma potpuno su funkcionalna za prehranu za koju se predstavnik opredijelio, ali isto tako potpuno nefunkcionalna za suprotan oblik prehrane.Oblik prehrane zaista u potpunosti izobliči crijevni mikrobiom.Sudeći po rezultatima našeg istraživanja, možemo zaključiti kako je „dobar“ crijevni mikrobiom onaj koji je „dobar“ za svog domaćina.Jer za oba predstavnika možemo reći kako su generalno zdravi i dobrog metaboličkog statusa, sudeći po laboratorijskim nalazima. Crijevni mikrobiom im je oboma skoro jednako raznolik i funkcionalan s ozbirom na oblik prehrane. Jedino što su kod tima Beštije parametri koji nam inače ukazuje na neuravnoteženost relativno povišeni. To bi naslutilo kako Team Bilje ima uravnoteženiji crijevni mikrobiom.

Što dalje?

Možda ćemo u nastavku ovoga projekta i, nadamo se, mnogih drugih na ovu temu saznati više o kvaliteti crijevnog mikrobioma. Ovo istraživanje sugerira kako bismo se trebali odmaknuti od univerzalne podjele na “dobar” i “loš” crijevni mikrobiom. Treba usvojiti personaliziran pristup “dobrog” i “lošeg” mikrobioma za pojedinca s obzirom na njegove potrebe i prehrambene navike.Slučaj carnivorea iz našeg istraživanja govori tome u prilog. Iako po uvriježenim i prihvaćenim kvantitativnim smjernicama, njegov crijevni mikrobiom nije uravnotežen, njegovo opće zdravstveno stanje je dobro. To pokazuje kako nam je potrebno još informacija o crijevnom mikrobiomu osoba koje su usvojile carnivore način prehrane.A tu vidimo našu ulogu i doprinos. Uz analizu crijevnog mikrobioma i interpretaciju nalaza koju možete obaviti kod nas, nastavit ćemo provoditi i ovakva istraživanja s ciljem otkrivanja novih spoznaja o crijevnom mikrobiomu i što kvalitetnijih smjernica u zaštiti vašeg zdravlja i otkrivanju uzroka zdravstvenih tegoba.