Probiotici i akne – moderna rješenja za moderan problem
Probiotici i akne – moderna rješenja za moderan problem
Akne su jedna od najčešćih kožnih bolesti. Na svjetskoj razini čak 9,4% populacije, u dobi od 11. do 30. godine života boluje od ove bolesti. Najviše su ovom bolešću pogođeni adolescenti. U dobi od 16 godina, čak 95% dječaka I 83% djevojčica razvije neki oblik akni, u nekim studijama čak i 100%. U 43% adolescenata s aknama bolest se nastavlja i u odrasloj dobi.
No, akne nisu samo bolest kože. Akne značajno utječu na kvalitetu života. Akne mogu čak dovesti do društvene izolacije, a povezane su i s povećanim rizikom za razvoj anksioznosti i depresije. Dugoročno akne mogu prouzrokovati ožiljke I hiperpigmentacije kože koji ostaju trajno kroz cijeli život.
Stoga liječenje akni ne znači samo riješavanje dermatološkog, već puno šireg problema. No, nažalost je liječenje akni iznimno dugo i složeno. Standardna terapija razlikuje dva oblika: topikalnu primjenu lijekova na samu kožu za blaže i neupalne oblike akni, te sustavnu primjenu lijekova u obliku tableta za teže slučajeve ili ukoliko pacijent nije reagirao na topikalnu terapiju. Iako se uobičajeno koriste mnogobrojni lijekovi u topikalnoj i sustavnoj terapiji, okosnicu liječenja akni čine antibiotici i analozi retinoida. Iako su ovi konvencionalni lijekovi za liječenje akni relativno učinkoviti, povezani su s mnogobrojnim nuspojavama.
Zbog tog se sve više istražuju nove terapijske opcije u liječenju akni. I pritom se sve više okrećemo prema probioticima.
Naime, sve više se govori o povezanosti crijevnog mikrobioma, odnosno poremećaja crijevnog mikrobioma i razvoja akni. Doima se kako je upravo poremećaj crijevnog mikrobioma dubinski čimbenik kod akni zato što on neminovno vodi i do poremećaja kožnog mikrobioma, ali i hormonalnih poremećaja, povećanja upalnog odgovora ali i metaboličkih komplikacija. Ne čudi stoga kako znanstvenici sve više istražuju potencijal primjene probiotika, „dobrih“ bakterija u liječenju akni.
Sustavna primjena probiotika u liječenju akni istražuje se već duže vrijeme. Još je istraživanje iz 1961. godine u SAD-u dokazalo kako je 4 tjedna primjene oralne formulacije s više probiotskih sojeva djeluje pozitivno na status akni kod 80% ispitanika. No, najveći broj istraživanja ipak potječe iz zadnja dva desetljeća. Sudeći po literaturi izdvojila su se četiri terapijska koncepta kod probiotika: ublažavanje učinka antibiotika, smanjenje broja problematičnih bakterija unutar kožnih promjena, smanjenje upalnog odgovora te regulacija hormonalnih i metaboličkih problema koji doprinose razvoju akni, a kojima je u podlozi poremećaj crijevnog mikrobioma.
U liječenju akni primjena probiotika je ključna kad se koriste antibiotici. Svrha antibiotika je eliminacija „loših“ bakterija, no zbog njihovog neselektivnog djelovanja uništavaju i „dobre“ bakterije. Ne čudi stoga kako je u istraživanju iz 2013. potvrđeno kako dodavanje probotika – „dobrih“ bakterija uz antibiotike u liječenju akni ima brojne pozitivne posljedice: ne samo što se smanjuje vjerojatnost nuspojava antibiotika, već probiotici mogu očuvati crijevni eko-sustav tokom terapije antibioticima.
Osim što probiotici čuvaju razine „dobrih“ bakterije crijevni mikrobiom od štetnih učinaka antibiotika protiv akni, oni mogu utjecati i na razine „loših“ bakterija kožnog mikrobioma koji su sudjeluju u razvoju akni. Više ciljanih studija je dokazalo kako primjena specifičnih probiotskih sojeva tijekom nekoliko mjeseci može smanjiti broj bakterije Cutibacterium acnes, koje koloniziraju kožne promjene u sklopu akni. Smatra se kako je ovaj fenomen posljedica regulacije imunosnog odgovora. Upravo je naš imunosni sustav način kako se problem iz crijevnog mikroiboma može preliti i na kožni problem, ali isto tako obratno i riješenje. A probiotici dokazano mogu mijenjati ne samo sastav, nego još važnije i rad imuosnosog sustava. Tako u literaturi vidmo kako su pacijenti s aknama koji su uzimali probiotike imali pozitivne promjene u razinama upalnih čimbenika u krvi, koje imunosni sustav ciljano usmjeravaju prema problematičnim bakterijama unutar kožnih promjena, a ne primjerice poticanju crvenila i otekline.
No, možda najvažnije djelovanje probiotika je na sam poremećaj crijevnog mikrobioma, koji je u podlozi akni. Istraživanja su pokazala kako se kod pacijenata s aknama može korigirati poremećaj crijevnog mikrobioma koji je poticao razvoj hormonalnog poremećaja, ponajviše inzulinske rezistencije. Pacijenti koji su tijekom nekoliko tjedana uzimali probiotike u sklopu liječenja akni, a ne placebo, imali su bolje parametre inzulinske osjetljivosti. Što znači da „dobre“ bakterije ne korigiraju samo crijevni mikrobiom, već i problem unutar našeg organizma koji je doprinosio razvoju akni.
No, danas znamo kako nemaju svi probiotici, odnosno sve „dobre“ bakterije jednako učinkovito djelovanje u liječenju akni. Drugo pitanje koje se postavlja je koliko dugo je potrebno uzimati probiotike kako bi se vidjeli maksimalni rezultati. I ako postoji još bezbroj specifičnih pitanja na koje znanost treba odgovoriti u kontekstu liječenju akni, zasigurno probiotici imaju svoje mjesto u terapiji akni. Ponajviše zato što poboljšanjem unutarnjih čimbenika, crijevnog mikrobioma, imunosti i hormona, najbolje mjenjamo situaciju na našoj vanjštini.
Akne su jedna od najčešćih kožnih bolesti. Na svjetskoj razini čak 9,4% populacije, u dobi od 11. do 30. godine života boluje od ove bolesti. Najviše su ovom bolešću pogođeni adolescenti. U dobi od 16 godina, čak 95% dječaka I 83% djevojčica razvije neki oblik akni, u nekim studijama čak i 100%. U 43% adolescenata s aknama bolest se nastavlja i u odrasloj dobi.
No, akne nisu samo bolest kože. Akne značajno utječu na kvalitetu života. Akne mogu čak dovesti do društvene izolacije, a povezane su i s povećanim rizikom za razvoj anksioznosti i depresije. Dugoročno akne mogu prouzrokovati ožiljke I hiperpigmentacije kože koji ostaju trajno kroz cijeli život.
Stoga liječenje akni ne znači samo riješavanje dermatološkog, već puno šireg problema. No, nažalost je liječenje akni iznimno dugo i složeno. Standardna terapija razlikuje dva oblika: topikalnu primjenu lijekova na samu kožu za blaže i neupalne oblike akni, te sustavnu primjenu lijekova u obliku tableta za teže slučajeve ili ukoliko pacijent nije reagirao na topikalnu terapiju. Iako se uobičajeno koriste mnogobrojni lijekovi u topikalnoj i sustavnoj terapiji, okosnicu liječenja akni čine antibiotici i analozi retinoida. Iako su ovi konvencionalni lijekovi za liječenje akni relativno učinkoviti, povezani su s mnogobrojnim nuspojavama.
Zbog tog se sve više istražuju nove terapijske opcije u liječenju akni. I pritom se sve više okrećemo prema probioticima.
Naime, sve više se govori o povezanosti crijevnog mikrobioma, odnosno poremećaja crijevnog mikrobioma i razvoja akni. Doima se kako je upravo poremećaj crijevnog mikrobioma dubinski čimbenik kod akni zato što on neminovno vodi i do poremećaja kožnog mikrobioma, ali i hormonalnih poremećaja, povećanja upalnog odgovora ali i metaboličkih komplikacija. Ne čudi stoga kako znanstvenici sve više istražuju potencijal primjene probiotika, „dobrih“ bakterija u liječenju akni.
Sustavna primjena probiotika u liječenju akni istražuje se već duže vrijeme. Još je istraživanje iz 1961. godine u SAD-u dokazalo kako je 4 tjedna primjene oralne formulacije s više probiotskih sojeva djeluje pozitivno na status akni kod 80% ispitanika. No, najveći broj istraživanja ipak potječe iz zadnja dva desetljeća. Sudeći po literaturi izdvojila su se četiri terapijska koncepta kod probiotika: ublažavanje učinka antibiotika, smanjenje broja problematičnih bakterija unutar kožnih promjena, smanjenje upalnog odgovora te regulacija hormonalnih i metaboličkih problema koji doprinose razvoju akni, a kojima je u podlozi poremećaj crijevnog mikrobioma.
U liječenju akni primjena probiotika je ključna kad se koriste antibiotici. Svrha antibiotika je eliminacija „loših“ bakterija, no zbog njihovog neselektivnog djelovanja uništavaju i „dobre“ bakterije. Ne čudi stoga kako je u istraživanju iz 2013. potvrđeno kako dodavanje probotika – „dobrih“ bakterija uz antibiotike u liječenju akni ima brojne pozitivne posljedice: ne samo što se smanjuje vjerojatnost nuspojava antibiotika, već probiotici mogu očuvati crijevni eko-sustav tokom terapije antibioticima.
Osim što probiotici čuvaju razine „dobrih“ bakterije crijevni mikrobiom od štetnih učinaka antibiotika protiv akni, oni mogu utjecati i na razine „loših“ bakterija kožnog mikrobioma koji su sudjeluju u razvoju akni. Više ciljanih studija je dokazalo kako primjena specifičnih probiotskih sojeva tijekom nekoliko mjeseci može smanjiti broj bakterije Cutibacterium acnes, koje koloniziraju kožne promjene u sklopu akni. Smatra se kako je ovaj fenomen posljedica regulacije imunosnog odgovora. Upravo je naš imunosni sustav način kako se problem iz crijevnog mikroiboma može preliti i na kožni problem, ali isto tako obratno i riješenje. A probiotici dokazano mogu mijenjati ne samo sastav, nego još važnije i rad imuosnosog sustava. Tako u literaturi vidmo kako su pacijenti s aknama koji su uzimali probiotike imali pozitivne promjene u razinama upalnih čimbenika u krvi, koje imunosni sustav ciljano usmjeravaju prema problematičnim bakterijama unutar kožnih promjena, a ne primjerice poticanju crvenila i otekline.
No, možda najvažnije djelovanje probiotika je na sam poremećaj crijevnog mikrobioma, koji je u podlozi akni. Istraživanja su pokazala kako se kod pacijenata s aknama može korigirati poremećaj crijevnog mikrobioma koji je poticao razvoj hormonalnog poremećaja, ponajviše inzulinske rezistencije. Pacijenti koji su tijekom nekoliko tjedana uzimali probiotike u sklopu liječenja akni, a ne placebo, imali su bolje parametre inzulinske osjetljivosti. Što znači da „dobre“ bakterije ne korigiraju samo crijevni mikrobiom, već i problem unutar našeg organizma koji je doprinosio razvoju akni.
No, danas znamo kako nemaju svi probiotici, odnosno sve „dobre“ bakterije jednako učinkovito djelovanje u liječenju akni. Drugo pitanje koje se postavlja je koliko dugo je potrebno uzimati probiotike kako bi se vidjeli maksimalni rezultati. I ako postoji još bezbroj specifičnih pitanja na koje znanost treba odgovoriti u kontekstu liječenju akni, zasigurno probiotici imaju svoje mjesto u terapiji akni. Ponajviše zato što poboljšanjem unutarnjih čimbenika, crijevnog mikrobioma, imunosti i hormona, najbolje mjenjamo situaciju na našoj vanjštini.