Akne su bolest modernog doba. Ionako jedna od najčeščih dermatoloških bolesti, obilježena izbijanjem promjena po koži lica i trupa, sve više je u porastu. Neki znanstvenici smatraju čak i 48% od 1990, ponajviše u razvijenim državama. Akne se smatraju civilizacijskom bolešću: dok su u Zapadnom svijetu u urbanim sredinama iznimno raširene, one su vrlo rijetke u nerazvijenim društvima koji žive po principu lovaca-sakupljača i nisu u dodiru s modernim svijetom.

Zašto smo mi u modernom svijetu toliko skloni aknama?

Temeljni problem kod akni su žlijezde lojnice, sitne žlijezde po našoj koži koje luče sebum, masnu tvar koja štiti našu kožu. Kad dolazi do poremećaja njihove strukture, sužavanja ili začepljivanja njihovog izvodnog kanala i povećane proizvodnje sebuma, razvijaju se miteseri, bijele ili crne točkice po koži. Kad se pritom te nakupine sebuma inficiraju bakterijama, posebice vrstom Cutibacterium acnes, razvijaju se upalne kožne promjene – akne.

Na sve korake u razvoju akni utječu razine hormona unutar našeg tijela. Na proizvodnju sebuma najviše utječu spolni hormoni. Što objašnjava zašto se akne pojavljuju tek oko 11. godine života najranije. Povećane razine spolnih hormona, konkretno androgena, potiču lučenje sebuma.

No, u zadnje vrijeme se se više govori o važnosti još jednog hormona u razvoju akni – inzulina. Uloga inzulina je regulacija koncentracije glukoze u krvi, odnosno njezino pohranjivanje u stanice organizma. Ali, inzulin može i puno više. Inzulin tako posredno stimulira aktivnost spolnih hormona, posebice androgena, koji će povećati lučenje sebuma. Inzulin posredno djeluje i na stvaranje keratina, koji može začepiti ili sluziti izvodne kanale žlijezda lojnica. A uz sve to, znamo kako inzulin može poticati upalni odgovor i time pogoršavati upalu izazvanu bakterijskom infekcijom nakupina sebuma. Ne čudi stoga kako se kod bolesnika s aknama prate povišene razine inzulina.

No, znanstvenici su otkrili kako razvoju akni, pored hormona, doprinose i naša crijeva. Crijeva?

Iako zdravlje crijeva ne vežemo za zdravlje kože, danas znamo kako su ova dva sustava povezani takozvanom osi crijevo-koža. I crijeva i koža su ništra drugo nego barijere našeg organizma koje su u neposrednoj interakciji s našim okolišom. Upravo zbog tog su i crijeva i koža izloženi brojnim mikroorganizmima: dok ih na koži imamo 1012, na crijevima ih imamo čak 1014. Zajednicu mikroorganizama nazivamo mikrobiom te tako imamo kožni i crijevni mikrobiom. Oba mikrobioma su ključna u razvoju akni: mikrobiomi reguliraju rad našeg imunosnog sustava, ali i štite nas od različitih infekcija opasnim mikroorganizmima. Zanimljivo je kako pacijenti s aknama, često imaju i određene probavne tegobe. Istraživanja upućuju na to kako je težina akni povezana sa stanjem mikrobioma, posebice crijevnog. Neuravnotežen crijevni mikrobiom potiče upalni odgovor, koji će pogoršati upalne procesu u i na tijelu, kao što su primjerice akne. Ne zaboravimo kako se 70-80% svih imunosnih stanica nalazi upravo u crijevima.

Moderni način života negativno utječe na crijevni mikrobiom. Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i aditivima, a siromašna vlaknima i fermentiranim namirnicama povezana je s gubitkom raznolikosti mikrobioma i „dobrih“, probiotiskih bakterija (Lactobacillus, Bifidobacterium) i porastom „loših“, potencijalno patogenih bakterija (Proteobacteria). No, slične takve učinke ima i kronična izloženost stresu. Upravo ove promjene vidimo u crijevnom mikrobiomu pacijenata s aknama.

Ne čudi stoga zašto su akne sve više u porastu. No, zahvaljujući novim spoznajama možemo barem usporiti ovaj trend. Iako se akne manifestiraju samo na koži, one su posljedica mnoštva unutarnjih i vanjskih čimbenika. Ne možemo mijenjati dob, genetiku ili odseliti se i živjeti kao lovci-sakupljači. Ali zato možemo mijenjati prehranu i posljedično naš crijevni mikrobiom.